06.10.2023.
U Kišinjev iz Tiraspolja stigosmo nakon oko sat i po vremena vožnje. Tri dana ranije u njemu sam proveo svega nekoliko sati, pa nisam stigao da posetim Spomen kuću A.S. Puškina (rus. Dom-muzeй A. S. Puškina, rum. Casa-Muzeu „Aleksandr Pușkin”). Sada mi se ponovo pružila prilika za to i nisam želeo da je propustim, jer kao neko ko je završio ruski jezik i književnost nikada ne bih sebi oprostio da iz Kišinjeva odem ne posetivši taj muzej.
Kišinjev – Grigore Vieru Boulevard
Pošto ni sada nisam imao previše vremena, sa rancem na leđima krenuh odmah prema muzeju koji se nalazi u ulici Antona Pana na broju 19 (rum. Strada Anton Pann 19) i od autobuske stanice je udaljen oko pola sata pešačenja.
Ulica Antona Pana i ulaz u dvorište u kome se nalazi muzej
Kraj ulaza stoji malo neobična fotografija sa molbom.
„Molimo vas da kupite kartu pre fotografisanja“
U muzeju me je dočekalo vrlo ljubazno osoblje. Predložili su mi vođenu turu, ali nisam imao dovoljno moldavskih leja, a da platim karticom nije bilo moguće. Ipak, jedna od radnica muzeja pošla je sa mnom u obilazak prostorija zdanja koje se nalazi pored spomen kuće i ponešto mi ispričala o Puškinovom boravku u Kišinjevu.
Puškinova bista. Identična je onoj u parku Stefana Velikog i Svetog.
U jednoj od prostorija pažnju mi privuče ogromno Puškinovo porodično stablo.
Porodično stablo A.S. Puškina
U svetu danas živi 235 Puškinovih potomaka. U Državnom muzeju A.S. Puškina u Moskvi 4. juna 2009. godine tokom obeležavanja jubileja 210 godina od pesnikovog rođenja održan je skup na koji je doputovalo njih 92. Među njima je bio i poslednji direktni pesnikov potomak po muškoj liniji sa prezimenom Puškin – Aleksandar Aleksandrovič Puškin (rođen 1942. godine) koji živi u Briselu.
U prostorijama zdanja izloženi su predmeti iz Puškinovog vremena, kao i oni u vezi sa njegovim stvaralaštvom.
Jedna od prostorija sa izloženim predmetima
Zidove ukrašavaju Puškinovi portreti.
Puškinovi portreti iz mladosti
Tu je i najpoznatiji pesnikov portret iz 1827. godine.
Kopija Puškinovog portreta koji je naslikao ruski slikar Orest Kiprenski (1782-1836)
Puškin je tokom boravka u Kišinjevu, na predlog generala Ivana Nikitiča Inzova, tadašnjeg namesnika Besarabijske oblasti kod koga je pesnik službovao, postao član kišinjevske masonske lože.
Masonski mač, XIX vek
Zbog političkih epigrama i spisa sa revolucionarnom porukom car Aleksandar I 1820. godine prognao je Puškina na jug tadašnje Ruske Imperije. Od slanja u Sibir spasilo ga je samo urgiranje uticajnih prijatelja, poput Nikolaja Mihajloviča Karamzina. Odlazak na jug Rusije zvanično se nije smatrao progonstvom, već službenim premeštajem.
Puškin je u Kišinjev doputovao 21. septembra 1820. godine i po dolasku se smestio u kuću trgovca Ivana Naumova koja je u to vreme u Kišinjevu bila jedna od retkih građevina sazidanih od kamena.
Detalj na zidu kuće u kojoj je živeo A.S. Puškin
Pre izgnanstva na jug Puškin je živeo u Sankt Peterburgu, pa je dolazak u Kišinjev, koji je u to vreme bio provincijski gradić sa blatnjavim ulicama, predstavljao kaznu koja je trebala da slomi duh mladog pesnika.
Kuća trgovca I. Naumova u kojoj je Puškin boravio od dolaska u Kišinjev u septembru 1820, pa do sredine novembra iste godine
Ipak, umesto da mu slomi duh, život u Kišinjevu pozitivno je uticao na pesnikovo stvaralaštvo, pomogao mu je da razvije svoj književni talenat i učvrsti svoja ubeđenja. Tokom boravka u Besarabiji Puškin se upoznao se sa životom moldavskih Cigana koji su ga inspirisali da napiše poemu „Cigani“, a započeo je i pisanje romana „Evgenije Onjegin“.
Spomen-kuća otvorena je 10. februara 1948. godine na 111. godišnjicu Puškinove smrti. Susedna zdanja iz druge polovine XIX veka u čijim je prostorijama smeštena ekspozicija sa predmetima vezanim za Puškinov život i stvaralaštvo predata su muzeju 1985. godine, a nakon njihove obnove 1987. godine formiran je kompleks čiji je deo i omanji vrt.
Spomen kuća A.S. Puškina i vrt oko nje
U vrtu se nalazi Puškinova bista.
Vrt sa Puškinovom bistom
U prostorijama kuće u kojoj je pesnik živeo nema stvari koje su pripadali lično njemu, ali se zato mogu videti nameštaj i predmeti koje dočaravaju Puškinovu epohu.
Nameštaj i predmeti u Spomen-kući A.S. Puškina
Poseta muzeju mi je baš prijala, jer je zahvaljujući osoblju bila prijatna i omogućila mi je da osetim atmosferu vremena u kome je stvarao veliki Aleksandar Sergejevič Puškin.